Abanyeshuri 2359 basoje amasomo muri Kaminuza ya Kibogora polytechnic
Tariki ya 23 Mutarama,2026 wari umunsi w’ibyishimo bidasanzwe ku banyeshuri 2359 basoje amaso muri kaminuza ya Kibogora polytechnic mu murenge wa Kanjongo,akarere ka Nyamasheke,mu mashami y’Ubuzima, Uburezi, Ubushabitsi na Tewolojiya,aho abayasoje biyemeje umusanzu wabo mu iterambere ry’igihugu.
Umuyobozi w’iyi kaminuza,Dr Mukamusoni Dariya yishimiye ko kuva muri 2012 ishingwa, yagaragaje koko ko yaje ikenewe, aho iganwa n’abanyeshuri b’imihanda yose,mu gihugu n’abanyamahanga batangiye kuyigana, mbere warasangaga abatuye ibi bice by’intara y’uburengerazuba ari bo bakwira hirya no hino mu bihugu by’ibituranyi bashakisha ubumenyi bwa kaminuza.
Yashimiye abarangije amasomo ubwitange n’umurava bakoranye ngo uyu munsi ugerweho, abibutsa ariko ko kwiga bitarangiye, anabibutsa kureba kure nka za Kagoma, bagaharanira iterambere ry’igihugu mu buryo bwose bifuzwaho.

Umuyobozi wa Kibogora polytechnic, Dr Mukamusoni Dariya yijeje icyiciro cya 3 cya kaminuza n’ishami ry’ubuganga.
Ati’’ Ntimwibwire ko murangije, ahubwo ni bwo mugitangira. Ubuzima bwose ni ukwiga. Urangiza ikivi kimwe ugatangira ikindi. N’iyo urimu kazi uba wiga. Turabaha impamyabumenyi nk’abarangije amasomo tukanabibutsa ko inzira yo kwiga ari ndende, tunabibutsa kureba kure nka za Kagoma, mugaharanira koko iterambere mwifuzwaho.’’
Yaboneyeho gushimira abakozi bose ba Kibogora polytechnic imbaraga n’umuhati bakorana akazi kabo, n’uruhare rwabo ntagereranywa mu gushyira iyi kaminuza ku mwanya wiyubashye mu ruhando rw’izindi kaminuza mu gihugu.
Yanashimiye itorero EMLR nyirayo n’abafatanyabikorwa bayo,umurimo ukomeye bakoze kugira ngo ibe igeze aha,ariko cyane cyane umukuru w’igihugu Paul Kagame ukunda uburezi mu buryo ntagereranywa, warebye kure akabona ko iki gice cy’intara y’uburengerazuba gikeneye kaminuza,akagira iuruhare rukomeye cyane mu ishingwa n’ikora ryayo.
Yavuze ko,mu rwego rwo kuyikomereza ingufu, bateganya gushyiraho icyiciro cya 3 cya Kaminuza mu mashami ahari, bikazatangira uyu mwaka bigenze neza, hanagiye gushyirwaho ishuri ry’ubuganga, na ryo yizera ko rizaganwa n’abaturutse mu bice byose by’igihugu n’umugabane wa Afurika muri rusange.

Umwepisikopi w’itorero EMLR akanaba umuyobozi w’inama y’ikirenga y’itorero Méthodiste Libre ku isi, Samuel Kayinamura, yishimira ko intego iri torero ryari rifite rishinga iyi kaminuza zagezweho.
Ishimwe kuri perezida Kagame ryanagarutsweho n’umuyobozi w’ikirenga w’iyi kaminuza Ian Higginbotham wanishimiye umubare munini w’abayirangizamo , ababwira ko,nyuma y’aya masomo,bafite ubushobozi bwo uhindura isi kubera ubumenyi buhambaye bafite.
Yagize ati’’ Mutegerejweho impinduka zigaragara zijyanye n’ubumenyi muhawe ngo mushobore guhindura byinshi. Iyi ni intangiriro. Mukomeze mwige n’ibindi bizabagirira akamaro.’’
Avuga kuri perezida Kagame,ati’’ Turashimira cyane perezida Kagame udahwema kugaragaza ko ubumenyi buhangije ari intangiriro y’ubuzima bwiza,kandi ko nta na kimwe cyoroha mu buzima,byose bisaba kubiharanira. Muharanire ko iki gihugu gikomeza kuba cyiza mwifashishije ubwo bumenyi muhawe.’’
Ishimwe kuri perezida Kagame riri muri aba bayobozi rinari mu babyeyi bayirereramo.

Nyiramfikije Philomène ashimira perezida Kagame wabahaye kaminuza abana babo bahahiramo ubumenyi bubafasha gukorera igihugu.
Nyiramfikije Philomène ufite umwana warangijeyo uburezi ati’’ Twe abakuze twabuze amashuri tutabuze ubumenyi, n’abana bacu bamwe babura kaminuza bakajya gushakisha mu bihugu by’abaturanyi ngo barebe ko bagira ubumenyi buhagije bubafasha kwirwanaho. Ntituzahwema gushimira perezida wacu Paul Kagame waduhaye iri shuri,abana bacu bakaba bahaha ubumenyi hafi, bufite ireme twifuza, batakibunza imitima y’aho bajya kubushakira.’’
Abarangije amasomo bagaragaje inyota y’uruhare rwabo mu guteza imbere igihugu bifashishije ubu bumenyi.
Nyiragakuru Gaudance warangije mu ishami ry’ubufaromo,avuga ko nubwo amaze imyaka 5 muri uyu mwuga mu bitaro bya Kibogora,ubumenyi ayikuyemo bugiye kumufasha kurushaho kunoza umurimo.

Nyiragakuru Gaudance urangije ubuforomo yijeje guha serivisi nziza abamugana
Ati’’ Nta watera imbere adafite ubuzima bwiza. Umuntu ntiyabura kugira ubuzima bwiza yitaweho. Ubu bumenyi burampa imbaraga zo kurushaho kwita ku bangana,mbaha ibirenze ibyo nabahaga. Ndizeza umusanzu wanjye ukomeye mu kubaka igihugu mparanira ubuzima bwiza bw’abazangana bose. Ni umwuga usaba umuhamagaro kandi ndawufite, numva nta mbogamzi nawugiramo.’’
Ngendakumana Philemon urangije ibijyanye n’iterambere ry’amakoperative,ati’’ Ndakenewe kuko gukorera hamwe mu makoperative ni uburyo bwizewe bw’iterambere rirambye. Uruhare rwanjye ruzaba gukanguraira abaturage kuyagana, imicungire yayo myiza n’inyungu kubayarimo bose.’’

Ngendahima Philemon urangije mu bijyanye n’imicungire y’amakoperative avuga ko azaharanira ko amakoperative aba koko igisubizo cyizewe mu iterambere
Irambona Jonathan urangize mu burezi na we yizeza imbaraga ze mu gukomeza guharanira ubukire bushingiye ku bumenyi.
Ati’’ Ubumenyi ni urufunguzo rukomeye rw’ubukire. Ni bwo nzanye. Maze imyaka 12 nigisha mu ishuri ribanza ryigenga, ubu bumenyi buzamfasha kugera ku nzozi zanjye zo kuba umurezi w’icyitegererezo.’’
Umuyobozi w’Akarere ka Rusizi,Sindayiheba Phanuel avuga ko ibigaragara mu bumenyi butangwa n’iyi kaminuza,n’uburyo abayirangijemo bigaragaza ku isoko ry’umurimo ari ikimenyetso cy’uko igihugu gikataje mu gutanga uburezi,atari mu mijyi gusa ahubwo no mu bice by’icyaro kaminuza zihakorera neza,zikagera ku ntego zazo.

Umuyobozi w’akarere ka Rusizi Sindayiheba Phanuel wari umushyitsi mukuru yavuze ko impinduka mu iterambere ry’umuturage ari ryo rizagaragaza koko akamaro k’ ubumenyi bahakuye.
Ati’’ Ikindi ni uko uburezi bukwiye kuba busubiza ibibazo bibangamiye imibereho myiza y’abaturage. Nk’iyi irigisha uburezi,ubuvuzi,iterambere rindi, ari irishingiye ku buzima busanzwe n’iry’iyobikamana, tukayibonamo igisubizo gikomeye cy’iterambere ry’iyi ntara y’uburengerazuba,iry’igihugu muri rusage no hanze yacyo.’’
Yabasabye gukura ubumenyi bahawe mu mpapuro bukajya mu bikorwa mu buryo bugaragaza koko iterambere n’imibereho myiza y’abaturage hakemurwa ibibazo bagihanganye na byo muri urwo rwego.

Umuyobozi w’ ikirenga wa Kibogora polytechnic Ian Higginbotham yashimiye perezida Kagame imbaraga ashyira mu burezi zituma ibi byose bishimira bigerwaho
Kibogora polytechnic ni kaminuza y’itorero EMLR. Yashinzwe muri 2012 itanga impamyabumenyi bwa mbere muri 2015. Kugeza kuri iyi nshuro ya 11, imaze guha impamyabushobozi abagera ku 10073 bayirangijemo. Imaze kugaba ishami mu mujyi wa Rusizi,ikaba iri mu nzira zo kwigisha icyiciro cya 3 cya Kaminuza, ikanashyiraho ishamini ry’ubuganga.
Umwepisikopi w’itorero EMLR akanaba umuyobozi w’inama y’ikirenga y’itorero Methodiste Libre ku isi,akanaba nyir’iyi kaminuza, Samuel Kayinamura, yemeza ko intego bari bafite bayishyiraho zagezweho.
Ati’’ Ni kaminuza yigenga. Dufite umunezero ko ikura neza cyane. Tuyishinga twakemuraga ikibazo cyari gikomeye cyane muri aka gace k’intara y’uburengerazuba, abantu bajya gushakira ubumenyi mu bihugu by’abaturanyi batabonaga neza binatewe n’ibibazo by’umutekano muke bashoboraga kuhahurira. Cyarakemutse,n’abandi b’ibindi bice by’igihugu no hanze yacyo barayigana,ibaye ubukombe kandi ibyiza birakomeje.’’

Irambona Jonathan urangije mu burezi arizeza umusaruro ukomeye mu ireme rifatika ry’uburezi.

Abayobozi batandukanye mu itorero EMLR bari bahari

Abarezi bashimiwe ubwitange mu kugeza Kibogora polytechnic ku rwego rwiyubashye mu ruhando rw’izindi kaminuza mu gihugu

Bizeza imbaraga mu gukomeza kubaka Kibogora polytechnic yiyubashye mu gihugu no hanze yacyo

Abayobozi banyuranye mu byishimo.
@Rebero.rw

Professionally, Iyi nkuru ikoze neza!