Abaturage barenga 10% bivugwa ko bafite indwara zimwe na zimwe zidakira kandi abantu barenga 600.000 bakaba bafite imvune zikomeye z’impyiko iyo impyiko zihagaritse gukora mu buryo butunguranye ariko zishobora gukira buri mwaka.
Impyiko zigira uruhare runini mu kubungabunga ubuzima muri rusange mu kuyungurura imyanda, amazi menshi na electrolytite, nka sodium na potasiyumu, biva mu maraso. Zifasha kandi kugenzura umuvuduko w’amaraso, umusaruro wamaraso utukura hamwe n’uburinganire bwa calcium mumubiri.

Iyo impyiko zangiritse, ubushobozi bwabo bwo kuyungurura imyanda no kugumana uburinganire burahungabana, biganisha ku kwiyongera k’uburozi, kubika amazi no kutaringaniza muri electrolytike. Ibi bishobora gutera ibibazo bitandukanye by’ubuzima, kuva umuvuduko ukabije w’amaraso kugeza ku ndwara z’umutima hamwe n’amagufa yacitse intege. Kwangirika kw’impyiko bishobora gutera imbere kurwara impyiko zidakira no kunanirwa kw’impyiko mugihe runaka.
Kwangirika kw’impyiko rero, bishobora kugira ingaruka hafi y’umubiri wawe ,ariko hariho impinduka zoroshye mu buzima ushobora gukora uyu munsi kugirango wirinde kwangiza impyiko zawe ejo.
Dore impinduka zirindwi zishobora kwangiza impyiko zawe:
Gukoresha imiti igabanya ububabare
Imiti ikabije kurenza imiti igabanya ubukana nka ibuprofen na aspirine ishobora kwangiza impyiko,utubuto duto mu mpyiko dusubiza intungamubiri zungurujwe hamwe n’amazi asubira mu maraso. Amazi asigaye hamwe n imyanda yo mu mitsi y’impyiko ihinduka inkari no gutwika no kugabanya umuvuduko w’amaraso mu mpyiko. Ibi bishoboka cyane ku bantu bakuze cyangwa abafite ubundi burwayi.

Abantu basanzwe bafite indwara z’impyiko zidakira bagomba kwirinda iyi miti igabanya ububabare keretse babisabwe na muganga ushobora gukurikirana imikorere y’impyiko. Kugabanya ibyago byingaruka mugukoresha imiti igabanya ububabare mugihe gito gikenewe.
Kutanywa amazi ahagije

Amazi arakenewe kugirango impyiko zikureho imyanda. Abantu batanywa amazi ahagije bashobora guhura n’impyiko, cyane cyane mubihe bishyushye. Inkari zegeranye ziva mu kubura umwuma zifite imyunyu ngugu n’ibindi bicuruzwa, ibi byongera ibyago byo gutera impyiko no kwandura kw’inkari, bishobora kwangiza impyiko.
Abantu bamwe bafite ubuzima bwiza nk’indwara z’umwijima cyangwa kunanirwa k’umutima bashobora kuba barabujijwe kunnywa kumazi . Ariko kubaturage muri rusange, birasabwa litiro 1.5 kugeza kuri 2 z’amazi (hafi ibikombe bitandatu kugeza umunani) buri munsi.
Kunywa inzoga nyinshi
Impyiko zigenga amazi mu mubiri. Inzoga zishobora gutera umwuma mu mubiri, bityo bigahindura uburyo impyiko zikora. Inzoga nyinshi zishobora kandi kuzamura umuvuduko w’amaraso, wangiza impyiko. Abantu benshi bazi ko inzoga zishobora kugira uruhare mu ndwara z’umwijima, ariko ibi nabyo bishobora kwangiza impyiko kuko bivuze ko bagomba gukora cyane.

NHS iragira inama abagabo n’abagore kutanywa inzoga zirenga 14 mu cyumweru (n’ibyiza gukwirakwizwa icyumweru cyose hamwe n’iminsi udasomye ku nzoga). Ibi bihwanye n’ikirahuri kimwe gisanzwe cya divayi (ibice bibiri) cyangwa icupa rimwe ry’inzoga (ibice bibiri) kumunsi.
Kunywa itabi
Abantu benshi bazi ko kunywa itabi bishobora gutera kanseri n’indwara z’umutima. Ariko kunywa itabi bishobora kwangiza impyiko mu buryo butandukanye. Umwotsi w itabi urimo imiti y’uburozi nka kadmium ishobora kwangiza impyiko. Kunywa itabi bitera imbaraga za okiside (iyo molekile yangiza yitwa radicals y’ubusa yangiza selile mu mubiri) kandi ishobora kugabanya imiyoboro y’amaraso kandi ikangiza imiyoboro y’amaraso ishobora gukomeretsa impyiko.

Kunywa itabi kandi byongera ibyago by’izindi ndwara zishobora kwangiza impyiko, harimo diyabete n’umuvuduko ukabije w’amaraso. Nta rwego rwizewe rwo kunywa itabi, n’ibyiza rero kubireka ubifashijwemo n’inzobere mu buzima.
Kugira umubyibuho ukabije
Umubare wuzuye w’umubiri (BMI) uri hagati ya 18.5 na 24.9. Ikintu cyose cyajya hejuru yibi byashyizweho uba wabyibushye cyangwa se ufite umubyibuho ukabije. Ariko, iki ntabwo aricyo gipimo cyonyine cyo kubyibuha birenze kandi rimwe na rimwe ntabwo ari byo. Kuzenguruka mu rukenyerero ni urugero rwiza rw’amavuta hagati (umubyibuho ukabije) werekana ko byongera ibyago byo kurwara umutima na diyabete impamvu ebyiri zikunze gutera indwara z’impyiko. Umubyibuho ukabije ushobora kwangiza impyiko mu buryo butaziguye uhagarika imiti y’imitsi.

Kugira indyo yuzuye ifatanije n’imyitozo ngororamubiri bishobora kugabanya ibiro, bifasha kugumana impyiko zawe. Ubushakashatsi bumwe bwerekanye ko imyitozo ngororamubiri igabanya ibyago byo kurwara impyiko igamije iminota 30 yo gukora imyitozo ya aerobic iminsi itanu mu cyumweru ariko ikubaka buhoro buhoro.
Guhitamo ibiryo bike by’ubuzima bwiza
Ibiribwa bitunganijwe cyane (UPFs) ni ibiryo bikubiyemo ibintu birimo amavuta, isukari, umunyu, n’inyongeramusaruro zirimo amabara y’ubukorikori, uburyohe hamwe nu burinda kugirango biryohe neza kandi byongere ubuzima bwabo.
Ingero za UPF zirimo inyama nka sosiso, ibinyobwa bidasembuye bya karubone hamwe n imigati ipakiye. Ibyo biryo bifitanye isano n’ibibazo bitandukanye by’ubuzima, nk’umubyibuho ukabije, indwara z’umutima na diyabete yo mu bwoko bwa 2.
Vuba aha kandi bifitanye isano n’indwara z’impyiko. Ubushakashatsi bw’abanyamerika bwakurikiranye abantu bakuru 14.000 mumyaka 24. Abariye ibiryo byinshi bitunganijwe cyane bafite ibyago 24% by’indwara z’impyiko. Hafi ya 5.000 muribo barwaye indwara z’impyiko zidakira.
Indyo yuzuye umunyu (sodium) ishobora kandi kuba ikibazo, cyane cyane ku bantu basanzwe barwaye impyiko. Impyiko ziyungurura amazi arenze mu maraso, zikenera kuringaniza sodium na potasiyumu. Indyo y’umunyu mwinshi ihungabanya ubwo buringanire, igabanya imikorere y’impyiko kandi itera umuvuduko ukabije w’amaraso, uhindura impyiko kandi ushobora gutera indwara z’impyiko.
Gusinzira nabi
Hariho ibimenyetso bimwe bihuza ireme ry’ibitotsi n’igihe cy’indwara z’impyiko. Ubushakashatsi bwerekanye ko gusinzira nabi byongera ibyago byo kurwara impyiko zidakira. Ubushakashatsi buratandukanye gato ariko kugira amasaha atarenze atandatu cyangwa amasaha arenga icumi yo kuryama burimunsi bishobora kwangiza impyiko zawe. Gusinzira neza bikunda kuba hagati y’amasaha arindwi kugeza icyenda ku mugoroba ku bantu benshi.
Ibintu nk’imyaka n’amateka y’umuryango birenze ubushobozi bwawe ariko ingeso nyinshi zishobora guhinduka kugirango zifashe gucunga ubuzima bw’impyiko.
@Rebero.rw
