Aha ni mu rugendo rwo kwibuka berekeza ku rwibutso rwa Nkanka
Mu kwibuka ku nshuro ya 31 Jenoside yakorewe Abatutsi, by’umwihariko abari Abakirisito, abadiyakoni n’abaririmbyi b’itorero ADEPR paruwasi ya Kamembe, ubuyobozi bw’iri torero bwasabye abarisengeramo uyu munsi gukomeza ubumwe bwabo, bakamaganira kure icyashaka cyose kungera gucamo ibice abanyarwanda.
Ni igikorwa cyabanjirijwe n’urugendo rwo kwibuka rwatangiriye ku cyicaro cy’itorero rya Rwahi muri iyi paruwasi rugera ku rwibutso rwa Jenoside yakorewe Abatutsi rwa Nkanka bunamira Abatutsi 537 barushyinguyemo, banahacanira urumuri rw’icyizere.
Mu ijambo ry’Imana bagejejweho n’umushumba wa paruwasi ya Kamembe,Rév. past. Ntampaka Siméon yasabye abakirisito b’uyu munsi kubana bahuje, mu bumwe nk’uko Imana bakorera ari imwe ari na cyo ibifuzaho, bagahora baharanira icyabateza imbere mu mwuka no mu mubiri.

Umushumba wa ADEPR paruwasi ya Kamembe, Rév.pst. Ntampaka Siméon yavuze ko paruwasi ayoboye itazahwema kwita ku mibereho y’abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi.
Ati” Hari abatifuza ko tuba mu bumwe. Abo tugomba kubarwanya no kubima amatwi kuko nta kindi baba bagamije uretse gushaka kudusubiza habi twavuye.”
Mu kiganiro ku mibanire y’abanyarwanda cyatanzwe na past. Nsengamungu Valens, yavuze ko iyo abakoloni badacamo ibice abanyarwanda mu byiswe amoko y’abatwa,abahutu n’abatutsi ngo banayashyire mu ndangamuntu, banasenye ibikorwa by’umuco byahuzaga abanyarwanda ngo n’abayobozi muri Repubulika ya 1 n’iya 2 babigendereho,Jenoside yakorewe Abatutsi itari gushoboka.
Ati” Kunyeganyeza ubumwe bw’abanyarwanda byabaye intwaro ikomeye cyane y’amacakubiri kugera kuri Jenoside yakorewe Abatutsi.’‘

Rév.past. Nsengamungu Valens yagaragaje ko iyo hatabaho guca abanyarwanda ibice Jenoside yakorewe Abatutsi itari gushoboka
Avuga ariko ko ingabo zari iza FPR zahagobotse, zirayihagarika,zigarura amahoro, abari barameneshejwe mu gihugu cyabo mu 1959, bagikunze bakigarukamo, n’abari barafashwe bugwate n’interahamwe mu mashyamba ya Kongo barataha, bose ubu barubaka igihugu cyabo,baharanira iterambere.
Mu buhamya bwatanzwe na Past. Hategekimana Jean Damascène yavuze akaga bahuye na ko aho we na bagenzi be bari bahungiye ku rusengero rwa ADEPR Nkanka, n’ahandi hose bagiye bahungira, kugeza n’aho bigorana kugera ku kivu kandi bagituriye kubera uburyo abicanyi bari bagose inzira zose.
Ati” Ariko Imana yarandengeye ikoresheje ab’umutima mwiza batari babaye inyamaswa icyo gihe. Nariyubatse,ndiho, ndashima Imana cyane.”

Mu buhamya bwe,past. Hategekimana Jean Damascène yashimiye buri wese witanze akagira uwo arokora muri Jenoside
Yasabye urubyiruko kwiga neza rugasobanukirwa amateka y’u Rwanda, abafite ababyeyi babo cyangwa abandi bo mu miryango yabo bafungiye Jenoside bakima amatwi ababashuka bababwira ko barenganye, bakumva ko batarenganye ahubwo byatewe n’ibyaha bakoze.
Yashimiye abagize ubutwari bwo kugira abo barokora kuko byari ibihe bibi cyane, anaboneraho gushimira cyane ingabo zari iza FPR Inkotanyi zari zirangajwe imbere n’umugaba wazo Paul Kagame uyobora igihugu ubu, urukundo n’ubwitange bwabaranze, bamwe bakemera kumena amaraso yabo ngo igihugu kibe gitekanye ubu.
Ati” Nagezeho numva bidashoboka ko nazongera kuva ku Nkanka nkagera i Kamembe ku manywa,ntawe umvugiriza induru, ariko ku bw’ubwitange bw’abaharaniye ko tubaho ndagenda nkagera aho nshaka n’amaguru ngataha iwanjye ntekanye.”
Komiseri ushinzwe itangazamakuru muri Ibuka ku rwego rw’akarere ka Rusizi, Uwizeyimana Emmanuel yagarutse ku mpamvu yo kwibuka.

Komiseri ushinzwe itangazamakuru muri Ibuka ku rwego rw’akarere ka Rusizi, Uwizeyimana Emmanuel yashimiye itorero ADEPR uburyo ryita ku mibereho y’abarokotse Jenoside barisengeramo
Ati” Kwibuka ni ugusubiza agaciro abacu bambuwe bicwa,nta gicumuro, bagacuzwa,bakabura gishyingura. Ni no kuzirikana ubugome ndengakamere Jenoside yakoranywe.”
Yavuze ko kwibuka ari ngombwa kuko bituma umuryango wongera kubaho, bikarema imbaraga mu barokotse Jenoside,bikabagabanyiriza agahinda,bakabasha kwiyubaka no gutanga imbabazi ku babahekuye.
Ati” Ni no kuzirikana amaraso y’abana b’uRwanda yamenetse ngo Jenoside ihagarikwe, aha tukahashimira ingabo zari iza FPR Inkotanyi zari zirangajwe imbere na perezida Kagame.’‘
Yavuze ko kwibuka ari ngombwa Kuko ari no kuzirikana amateka mabi abanyarwanda banyuzemo, bakubaka igihugu kizima gitandukanye n’icyo bari bararazwe n’abagizi ba nabi.

Aha ni ku rwibutso rwa Nkanka
Yashimiye itorero ADEPR paruwasi ya Kamembe yateguye iki gikorwa ayisaba guhora yigisha abayoboke bayo kurwanya ingengabitekerezo ya Jenoside n’amacakubiri aho ava akagera.
Yanasabye ubuyobozi bw’akarere ka Rusizi gushyira ikimenyetso cy’amateka ya Jenoside ahahoze ari ibiro by’iyari komini Kamembe,ubu hari ibiro by’akagari ka Gatsiro, umurenge wa Gihundwe kubera ubwicanyi ndengakamere bwabereye.
Yanagarutse ku bibazo by’amacumbi bamwe mu barokotse Jenoside bakeneye,kuko hari ayashaje cyane bikabije, n’abatagira aho baba akarere kakaba gakwiye kubyutaho by’umwihariko.
Yanavuze ko abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi bazahora bazirikana imbaraga Leta yashyize mu kubitaho,haba mu burezi,ubuzima n’imibereho myiza,byatumye bongera kugira icyizere cyo kubaho.
Umuyobozi w’ishami ry’imiyoborere myiza mu karere ka Rusizi, Munyurwa Innocent Patrick, yihanganishije abarokotse, avuga ko Jenoside ari umugambi wateguwe igihe kirekire na Leta mbi,irageragezwa, ishyirwa mu bikorwa mu 1994,Abatutsi barenga 1.000.000 baricwa.

Umuyobozi w’ishami ry’imiyoborere myiza mu karere ka Rusizi, Munyurwa Innocent Patrick yijeje uruhare rukomeye rw’aka karere mu guharanira imibereho myiza y’abarokotse.
Ati” Twagize ariko amahirwe ingabo zari iza FPR Inkotanyi zirayihagarika, Ubu turi amahoro ntizanasubira ukundi mu gihugu cyacu.”
Yashimiye abarokotse Jenoside ubutwari bagaragaje bemera guha imbabazi ababamariye imiryango,bakabasiga iheruheru, ko iki gikorwa cy’ubutwari bazahora bagishimirwa.
Yanashimiye itorero ADEPR uhereye ku rwego rw’igihugu kugera ku rwa Paruwasi ya Kamembe,bafata umwanya nk’uyu wo kwibuka bakanaremera Abakirisito babo barokotse Jenoside yakorewe Abatutsi,abasaba kutazabitezukaho kuko kwibuka bihoraho.

Umuyobozi w’umurenge wa Gihundwe Iyakaremye Jean Pierre yunamira Abatutsi bashyinguye mu rwibutso rwa Nkanka
Ku bibazo byagaragajwe na Ibuka birimo iby’amacumbi, n’ibimenyetso by’amateka ya Jenoside aho bikenewe,yavuze ko ari yo nzira akarere karimo,uko ubushobozi buboneka bizakemuka.
Ku mpungenge z’uko hari abakoze Jenoside bagenda barangiza ibihano byabo bagafungurwa, bashobora guhungabanya umutekano w’abarokotse, yavuze ko bagenda bigishwa aho igihugu kigeze,haba mu iterambere,ubumwe bw’abanyarwanda n’ahandi, ko nta mpungenge bakwiye gutera.
Yasabye urubyiruko guharanira kubaka igihugu kizira Jenoside ukundi, yizeza uruhare rw’akarere ka Rusizi mu gufatanya n’amadini n’amatorero mu kubaka ubumwe n’ubudaheranwa bw’abanyarwanda.
ADEPR Kamembe kugeza ubu irabarura abagera kuri 85 bari Abakirisito,barimo abaririmbyi n’abadiyakoni bayo bishwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi.

Mu kwibuka Ku nshuro ya 31 Jenoside yakorewe Abatutsi, ADEPR Kamembe yaremeye inka uwarokotse.
Umushumba wayo,Rév.past. Ntampaka Siméon akavuga ko mu rwego rwo kubibuka ku nshuro ya 31, itorero ryaremeye umukirisito waryo Kwizera Erasto warokotse ku wa 21 Gicurasi, inka y’agaciro k’amafaranga 600.000.

Umunyamabanga nshingwabikorwa w’umurenge wa Gihundwe Iyakaremye Jean Pierre acanira abandi bayobozi urumuri rw’icyizere

Itorero ADEPR ryanateye inkunga imirimo ya buri munsi ikorerwa kuri uru rwibutso rwa Nkanka

Abayobozi banyuranye bifatanije n’abakirisito ba ADEPR Kamembe kwibuka.

Urubyiruko rwasabwe kwima amatwi abarushuka

Abakirisito basabwe gukomeza ubumwe bwabo
@Rebero.rw

Is Kamembe Paris operate in a single Sector of Gihundwe? It is seen that Gihundwe Sector is in activity than seeing Church. Is it by the will or by the error?