Bari mu rugendo rwo kwibuka bagana mu rwibutso rwa Jenoside rwa Gashirabwoba
Mu kwibuka ku nshuro ya 31 Jenoside yakorewe Abatutsi, by’umwihariko abari abapasiteri n’abakirisito ba ADEPR paruwasi ya Bitugu mu karere ka Nyamasheke bayizize,abapasiteri n’abakirisito ba ADEPR Bigutu basuye urwibutso rwa Jenoside rwa Gashirabwoba,bunamira Abatutsi 20.174 barushyinguyemo,banahakorera ibiganiro byo kwibuka, basabwa kugira umutima w’urukundo kuko abishe Abatutsi muri Jenoside ari rwo babuze.
Urwibutso rwa Jenoside rwa Gashirabwoba basuye,nk’uko babisobanuriwe na Higiro Donald ushinzwe imirimo yarwo ya buri munsi, rurimo ibice bitandukanye birimo igice cyagenewe gushyirwamo amateka ya Jenoside, n’ikirimo imva rusange ishyinguyemo imibiri 20.174, n’ibimenyetso bicanywe birimo n’imyambaro bari bambaye.
Abenshi mu barushyinguyemo ni abo mu bice iyi paruwasi ya Bigutu ikoreramo.

Higiro Donald ushinzwe imirimo ya buri munsi y’urwibutso rwa Gashirabwoba abasobanurira Urw’agashinyaguro abarushyinguyemo bishwe
Ati’’ Rushyinguyemo imibiri 20.174, irimo igifatanye,byerekana ubugome Jenoside yakoranywe muri iki gice,hakaba ahari ibikoresho byakuwe mu mibiri ihashyinguye ubwo yatunganywaga,birimo amashapure abishwe bari bambaye,intwaro gakondo bicishijwe,n’ibindi.’’
Muri iki gice cy’uru rwibutso,hanagaragaramo amazina y’Abatutsi 15 bishwe batwikiwe hamwe mu nzu,mu kagari ka Wimana,umurenge wa Ruharambuga,urimo icyicaro cy’iyi paruwasi ya Bigutu.
Hanarimo ibindi byerekana ubugome abicanyi bicanye Abatutsi birimo insimburangingo,zerekana ko batanababariraga abantu bafite ubumuga,hakabamo n’ibigaragaza ko n’impinja n’abana biga mu mashuri abanza n’abandi banyantege nke nk’abasaza n’abakecuru,batababarigaraga.
Higiro Donald yakomeje ati’’ Harimo n’igice kizashyirwamo ikoranabuhanga gusa,ku buryo abarusura bazajya bamenya amateka ya Jenoside yakorewe Abatutsi muri iki gice rwubatsemo n’ahandi mu gihugu,kimwe n’ahandi ku isi habaye Jenoside.’’
Hanagaragaramo n’igice cyihariye kizashyirwamo amateka y’abana n’abagore muri Jenoside nk’ibyiciro byihariye byanishwe mu buryo bwihariye, bigaragaza ubunyamaswa abicanyi bari bafite.
Yifashishije ijambo ry’imana riboneka mu byahishuwe 7: 13-16, Rév.Past. Kayobera Joseph,umushumba wa ADEPR Mukomawari uhagarariye umushumba w’ururembo rwa Gihundwe, yavuze ko ababuyiye ababo muri Jenoside yakorewe Abatutsi bazongera kubabona,bakwiye kugira ibyo byiringiro.

Rév.past. Kayobera Joseph yabasabye kurangwa n’urukundo kuko abakoze Jenoside yakorewe Abatutsi ari rwo babuze
Ati’’ Abacu twaburiye muri Jenoside yakorewe Abatutsi tuzongera kubabona. Nubwo bagiye batemaguwe,abandi batawe mu migezi, mu bwiherero n’ahandi bamwe ari na bazima, bishwe rubi tuzongera kubabona,kuko ubu bari mu mahoro mu gihugu cyo mu ijuru. Kuko bishwe rubi nta cayaha bafite,Imana yarabakiriye,yabahanaguye amarira abagome babarijije hano ku isi,nta mubabaro bafite.’’
Yavuze ko itorero ADEPR rifite inshigano yo guhumuriza abarokotse, binyuze mu nyigisho nziza zibakomeza, mu kubitaho mu buryo butandukanye bunarimo kubaremera, asaba abakirisito b’iri torero kubana neza,no kugira urukundo kuko ahari urukundo nta bugome nk’ubu buhaba.
Ati’’ Abishe Abatutsi barimo n’abo bakoranaga umurimo w’Imana biyita intama kandi ari amasega aryana babikoze kubera kubura urukundo,kuko aho ruganje ibibi nk’ibi bitahaba“.
Tuyisenge Jean Pierre wabahaye ikiganiro ku mateka y’uRwanda yavuze ko,kuko ubumwe bw’abanyarwanda butajegajegaga, abakoloni babanje kubujegeza, berekana ko abanyarwanda ntaho bahuriye , batanaturutse hamwe. Bashyiraho indangamuntu bitaga ibuku,bashyiramo amoko,benshi mu bari bafite inyota y’ubutegetsi bayiyumvamo,banayagira iturufu yo kugirira nabi abandi.

Mu kiganiro ku mateka y’uRwanda bahawe na Tuyisenge jean Pierre yavuze ko mu kubaka u Rwanda rukomeye abanyarwanda biyemeje kuba umwe.
Ati’’ Uko ni ko Gitera yashyizeho amategeko 10 y’abahutu kuko byari bizwi ko amategeko 10 ariho ari ay’Imana,hashingwa amashyaka y’icyo gihe ya MDR Parme Hutu, n’andi arimo ayavanguraga abanyarwanda, Kayibanda aba perezida w’igihugu akorera Abatutsi ubugome bukabije,burimo no kubirukana mu mashuri.’’
Avuga ko Habyarimana yashutse abanyarwanda ko azanye ihumure, abantu bagira ngo ni byo,ariko noneho arushaho kuba mubi,urugamba rwo kubohora igihugu rutangiye urwango yangaga Abatutsi ruriyongera,bamwe bafungwa mu byitso by’inkotanyi.
Uko urugamba rwakomezaga,hashingwa nanone amashyaka menshi ,Jenoside itangira kugeragezwa mu bice bimwe na bimwe by’igihugu kugeza ku ndunduro mu 1994.
Yagaragaje ko muri ibyo byose uruhare rw’amadini n’amatorero rwigaragazaga kuko nubwo byavugwaga ko 95% by’abanyarwanda bari bayarimo,bitabujije ko miliyoni irenga y’Abatutsi yicwa, bamwe bakicirwa mu nsengero na za kiliziya n’abo basenganaga.
Ati’’ FPR Inkotanyi yafatanije urugamba no gutabara abicwaga amahanga yari yatereranye,ihagarika Jenoside abayiteguye bahungira mu yari Zayire,bahunganye miliyoni z’abaturage bagize ingwate,bakajya bagaruka guhungabanya umutekano w’abanyarwanda,kugeza hafashwe icyemezo cyo gusenya inkambi bitorezagamo, abo bari baragize ingwate baracyurwa, igihugu kirubakwa“.
Ati’’ Abanyarwanda twiyemeje kurwanya ingengabitekerezo ya Jenoside n’abayikwirakwiza bose. ‘’
Nsengiyumva Eugène watanze ubuhamya, yagaye abatarabatabaye igihe barimo bicwa, ashima abagize abo bahisha, avuga ko cyari igihe cy’imperuka koko ku batutsi nk’uko byari byavuzwe na Coloneli Théoneste Bagosora, ko ariko umugambi w’abo babisha utagezweho,hagize abarokoka.

Nsengiyumva Eugène watanze ubuhamya yashimiye Leta nziza igihugu gifite yunze abanyarwanda bakongera kuba umwe
Ati’’ Ntitwapfiriye gushira,twararokotse,turiyubatse kubera ubuyobozi bwiza.’’
Karangwa Gaetan wavuze mu izina ry’imiryango yarokotse, yavuze ko mu Bigutu ubwicanyi no mu myaka ya za 1960 bwahabaye,Abatutsi bamwe bakicwa abandi bagatorongezwa, n’imyaka yakurikiyeho ikababera mibi cyane kugeza kuri Jenoside,igahitana abarenga miliyoni, abayirokotse Leta nziza yahise ijyaho ikabubaka ihereye kuri zeru,uyu munsi bakaba biyubatse.
Ati’’ Ntibyari byoroshye ariko byarashobotse kubera Leta nziza dufite,ifite icyerekezo kizima,iha agaciro buri wese itavanguye.’’

Mu izina ry’imiryango yarokotse, Karangwa Gaëtan yavuze ko nubwo banyuze mu bisharira Leta y’ubumwe yasubijemo icyizere cy’ubuzima bwiza
Yavuze ko nubwo hakiri ikibazo cy’abokamwe n’ingengabitekerezo ya Jenoside bacyica abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi,ko batarusha imbaraga Leta yayihagaritse,nk’uko na mbere umugambi wabo utagezweho,n’ubu bibeshya.
Mu bamaze kumenyekana basengeraga muri ADEPR Bigutu bazize Jenoside yakorewe vAbatutsi, harimo abapasiteri 2, nk’uko Rebero.rw yabitangarijwe n’umushumba wayo,Rév.past. Basubizuseka Jean Bosco.
Umukozi w’umurenge wa Ruharambuga ushinzwe imari n’ubutegetsi,Habuwikunze Gloire, yihanganishije abarokotse,avuga ko bibabaje kubona abantu barahungiraga mu kiliziya no mu nsengero bakahicirwa, abo basenganaga,bamwe bakiyambura umwambaro w’ubukirisitu bakiyambika uw’ubwicanyi,bakarimbura Abatutsi.
Ati’’ Duhinduke,turangwe n’urukundo n’ubumwe, twubake uRwanda rwiza ruzira Jenoside ukundi. Abafite amakuru y’ahakiri imibiri y’abacu itarashyingurwa mu cyubahiro, bayatanga ishyingurwe mu cyubahiro, bareke gukomeza kwinangira.’’

Abayobozi bunamira Abatutsi bashyinguye mu rwibutso rwa Gashirabwoba

Umukozi w’umurenge wa Ruharambuga ushinzwe imari n’ubutegetsi Habuwikunze Gloire yasabye abafite amakuru y’ahakiri imibiri itarashyingurwa mu cyubahiro kuyatanga.

Abakirisito ba ADEPR paruwasi ya Bigutu basura urwibutso rwa Jenoside rwa Gashirabwoba
@Rebero.rw
